ZNATE L’ PRIČU O…(skica)

Viktor Tausk rođen je 12. marta 1879. godine u mjestu Žilina u Slovačkoj. Bio je prvo dijete u braku Hermana Tauska i Emilije Rot Tausk. Kasnije će ovaj par izroditi još osmero djece, te će Tausk imati šest sestara i dva brata. Roditelji su bili jevrejskog porijekla, ali nisu držali do vjerskih obreda, niti su djecu učili hebrejski jezik. U stvari, bili su ateisti, i u tom duhu su podizali i svoje brojno potomstvo. Nemirni i lutalački duh ga 1892. godine dovodi sa porodicom u Sarajevo, gdje je dobio vrlo primamljivo stalno zaposlenje i visok položaj šefa Biroa za štampu Zemaljske vlade Bosne i Hercegovine. U vrijeme dolaska u Sarajevo Viktor ima oko trinaest godina i nastavlja sa svojim školovanjem. Kao srednjoškolac naučio je već nekoliko stranih jezika; odlikuje se otresitošću i inteligencijom, ali i buntovnim duhom: često zapada u konflikte s okolinom. Zbog javnog iznošenja svojih ateističkih stavova u Prvoj sarajevskoj gimnaziji, kao kazna nije mu bilo dozvoljeno da maturira, pa je morao otići u Varaždin kako bi na tamošnjoj školi pohađao završni razred. Još kao gimnazijalac Viktor je sanjao o pozivu ljekara, ali pod očevim uticajem 1897. godine u Beču upisuje Pravo. Već u jesen 1909. Tausk postaje član bečkog Psihoanalitičkog društva. Postaje jedan od najtalentovanijih sljedbenika S. Freuda. Piše radove "Uticajna mašina" i "Seksualnost, rat i šizofrenija". Za vrijeme njegova boravka u Bosni i Hercegovini nastaju i kratke priče inspirisane ljudima tog podneblja, a kasnije piše i svoju jedinu dramu "Sumrak". Viktor Tausk izvršio je samoubistvo u svom samačkom sobičku u zoru 3. jula 1919. godine. Bilo je to klasično kombinovano samoubistvo: objesio se gajtanom zavjese i pucao iz svog oficirskog pištolja u desnu sljepoočnicu. Savremena suicidologija bi potvrdila da je u ovom slučaju postignut maksimalan indeks suicidalnih intencija. Dugo se pričalo da se Tausk prije suicida kastrirao. Ove tvrdnje su poslije izvjesnog vremena demantovali policija, obducent i Tauskov sina Marius.
Sahrana je obavljena 6. jula na Centralnom groblju u Beču.